Svake godine, 28. avgusta pravoslavni vernici proslavljaju Veliku Gospojinu, poznatiju kao Uspenje Presvete Bogorodice — jedan od najznačajnijih hrišćanskih praznika posvećenih Bogorodici.
Velika Gospojina – Duhovno značenje i istorija
Velika Gospojina obeležava trenutak kada je Presveta Bogorodica, prema predanju, preminula i potom uznesena na Nebo — predavši svoj duh Spasitelju. Tradicija kaže da je njen gubitak bio prožet svetlom i molitvom i da su apostoli bili blagosloveni tim događajem.
Velika Gospojina pripada grupi pet velikih Bogorodičnih praznika (tzv. „crveno slovo“) u crkvenom kalendaru. Ona takođe označava kraj crkvene godine, jer nova počinje 1. septembra po julijanskom kalendaru.
Gospojinski post
Današnjem prazniku prethodi strog Gospojinski post koji traje dve nedelje, od 14. do 28. avgusta. To je jedan od najzahtevnijih postova u pravoslavlju — hrana je isključivo na vodi, osim vikendom kada je dozvoljeno ulje i vino, a riba je moguća u danima kada praznik pada sredom ili petkom.
Narodni običaji i verovanja
Velika Gospojina se u narodu često doživljava kao praznik žena, majki, doma i tišine.
Bilje i trave ubrane između Velike i Male Gospojine (21. septembra) smatraju se najlekovitijim – ljudi veruju da imaju isceljujuće moći. Iz tog razloga, bolesni odlaze da se umiju na izvore lekovite vode, nadajući se isceljenju.
Na Veliku Gospojinu često se u jelo stavlja bosiljak, verujući da Bogorodica tako pruža zaštitu domu.
Foto: Shutterstock/lightman_pic
Danas se, prema verovanju, ne rade poslovi oko kuće i ne započinju novi — nastavlja se samo ono što je već započeto.
Takođe, u mnogim mestima, praznik prati vašar i narodna slava — posebno značajno u Pirotu, Pančevu, Zrenjaninu, Novom Bečeju, Barajevu i manastiru Rakovica u Beogradu.