Почетна » U Budvi rođen crnogorski pisac i političar Stefan Mitrov Ljubiša – 1824. godine

U Budvi rođen crnogorski pisac i političar Stefan Mitrov Ljubiša – 1824. godine

од admin
0 коментар

Stjepan Mitrov Ljubiša bio je srpski književnik i političar iz Paštrovića.

Kao političar borio se protiv italijanskog uticaja u Dalmaciji. Književnim radom počeo se baviti 1845, kada je objavio etnografski spis o Paštrovićima, a nakon objavljivanja prve pripovetke 1868. postao je jedan od najistaknutijih i najcenjenijih pripovedača („Kanjoš Macedonović“, „Pričanje Vuka Dojčevića“).

Mihovil Pavlinović u knjizi „Misao hrvatska i misao srbska u Dalmaciji“, Zadar 1882. na 46.strani navodi deo njegovog poslednjeg govora u Dalmatinskom saboru: „…ja znam da vi mene netrpite, jer sam Srbin pravoslavne vjere. Izlazeć odavle, ostavljam u saboru mladijeh sila, koji, ako ih je Srpkinja zadojila znati će braniti prava svoje narodnosti i vjere.“ Na 47.strani ga opet citira: „Tko je to ovdje bolji Srbin od mene? Moj se grob znade od Kosova…“

Ostali događaji na današnji dan:

1720. Švedska kraljica Ulrika abdicirala je u korist supruga, princa Frederika I.

1792. Rođen je italijanski kompozitor Đoakino Antonio Rosini, koji je muzički obogatio tradicionalnu italijansku komičnu operu i značajno uticao na nekoliko generacija kompozitora među kojima su Belini i Verdi. Napisao je 39 opera od kojih su najčuvenije „Seviljski berberin“, „Viljem Tel“ i „Otelo“.

1808. Napoleon je, u pohodu na Španiju koju je osvojio za mesec dana, ušao u Barselonu.

1824. U Budvi je rođen crnogorski pisac i političar Stefan Mitrov Ljubiša, predsednik Dalmatinskog sabora od 1870, delegat u bečkom parlamentu. Kao političar borio se protiv italijanskog uticaja u Dalmaciji. Književnim radom počeo se baviti 1845, kada je objavio etnografski spis o Paštrovićima, a nakon objavljivanja prve pripovetke 1868. postao je jedan od najistaknutijih i najcenjenijih pripovedača („Kanjoš Macedonović“, „Pričanje Vuka Dojčevića“).

1892. SAD i Britanija su potpisale ugovor o lovu na foke u Beringovom moru kojim su ustanovljene kvote ulova potpisnica ugovora.

1916. Stupila je na snagu naredba nemačke vrhovne komande u Prvom svetskom ratu o potapanju svih naoružanih trgovačkih brodova zemalja s kojima je Nemačka bila u ratu.

1920. Nova socijaldemokratska vlada Čehoslovačke donela je novi ustav i time zamenila privremeni ustav usvojen 13. novembra 1918. kojim je konstituisana čehoslovačka država nastala raspadom Austro-Ugarske posle prvog svetskog rata.

1920. Rođena je francuska glumica Simon Rusel, poznata kao Mišel Morgan, koja se proslavila ulogama u filmovima „Obala u magli“, „Pastoralna simfonija“, „Veliki manevri“.

1944. Američke trupe su u Drugom svetskom ratu izvršile invaziju na Admiralska ostrva u Tihom okeanu severoistočno od Nove Gvineje, koja su bila pod japanskom okupacijom. Zauzimanje tih ostrva bilo je strateški značajno za savezničke snage u nadiranju ka Filipinima.

1956. Pakistan je proglašen islamskom republikom.

1960. U snažnom zemljotresu koji je pogodio marokanski grad Agadir poginulo je oko 12.000 ljudi, a grad je gotovo potpuno srušen.

1984. Iran je saopštio da je bombardovao drugi po veličini irački grad Basru, a Irak da je uništio 50 iranskih brodova u ratu dveju susednih zemalja.

1992. U Bosni i Hercegovini je održan referendum na kojem se većina stanovništva izjasnila za nezavisnu državu, što je značilo odvajanje od tadašnje SFR Jugoslavije. Bosanski Srbi su bojkotovali ovaj referendum, a napetost u kojoj je održan kulminirala je kada je ispred crkve u centru Sarajeva ubijen Srbin Nikola Gardović na svadbi svoga sina. U roku od nekoliko sati grad je blokiran barikadama koje su čuvali naoružani civili Srbi i Muslimani.

1996. U najtežoj nesreći u istoriji peruanskog civilnog vazduhoplovstva poginulo je svih 117 putnika i šest članova posade aviona „boing 737“ na letu iz Lime ka gradu Arekipa, koji se srušio u Andima, oko 900 kilometara južno od Lime.

Dnevno.rs! Izvor Vesti

Можда ти се свиди

Оставите коментар