VOZDVIŽDENJE ČASNOG KRSTA – KRSTOVDAN

Pouke Svetog vladike Nikolaja Velimirovića: „Zašto se zli duhovi straše od krsnog znaka? Zato što ih krsno znamenje podseća na Časni Krst na Golgoti, na kome je Hristos svojom dragovoljnom žrtvom raskinuo veze roda ljudskog sa demonskim silama i privezao ga za Boga nebesnoga.

admin
septembar 27, 2020

0 komentara

9 min čitanja
11

 

Otuda je krst ‘demonov jazva’ (udarac demonima), jer ih bode kao koplje i žeže kao oganj. Kako treba da poštujemo krst? Onako isto kao što poštujemo Časnu trpezu u oltaru. Jer na Časnoj Trpezi stoji Telo i Krv Hristova. Na Krstu Golgotskom isto tako stajalo je Telo i Krv Hristova. Dakle da pristupimo Krstu sa strahom i trepetom govoreći na glas ili u sebi ‘Krestu Tvoemu poklanjajem sja Vladiko’.“
 
Praznik Vozviždenja Časnog Krsta Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici proslavljaju svakog 14. septembra po julijanskom, odnosno 27. septembra po gregorijanskom kalendaru, kao sećanje na dan kada je Sveta carica Jelena, majka Svetog cara Konstantina, pronašla Časni Krst na kojem je razapet Gospod Isus Hristos. Vozviždenje Časnog Krsta ili Krstovdan, kao veliki hrišćanski praznik ustanovljen je 326. godine, godinu dana posle Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji, koji je sazvao car Konstantin Veliki, nakon proglašenja edikta (Edictum Mediolanense) 313. godine u Mediolanu (današnjem Milanu), nazvanog Milanski edikt, sa savladarom Licinijem, kojim je proglašena verska ravnopravnost i prestanak progona hrišćanja u Rimskom carstvu.
120196378 2673854556169836 5670201569450612226 n
 
Ovim zakonskim aktom hrišćanstvo nije postalo državna religija, već je izjednačeno sa svim ostalim verovanjima, koja su postojala u tako velikom carstvu, i hrišćani su bili slobodni da ispovedaju svoju veru, kao i svi ostali, bez straha od progona, ubistva i oduzimanja imetka. Nakon što se caru Konstantinu Velikom ukazao na nebu Časni Krst, uoči važne bitke, u koju je pošao kako bi kaznio cara Maksencija za učinjena nedela i zločine, i dok se molio tražeći pobedu protiv ovog nasilnika, kao odgovor na nebu se pojavio Krst Gospodnji, izobražen od zvezda, sijajući jače od Sunca, na kome je pisalo: „Ovim pobeđuj!“ U bitki kod Milvijskog mosta car Konstantin Veliki je potukao vojsku cara Maksencija i kao pobednik je ušao u Rim, gde ga je narod dočekao sa velikom radošći i počastima.
120246890 684896492006069 4170488183316414956 n
 
U čast Životvornog Krsta, koji mu je darovao pobedu, i blagodareći Bogu na tome, car Konstantin je postavio veliki Krst na visokom stubu usred Rima, na kojem je pisalo: „Ovim spasonosnim znamenjem oslobođen je ovaj grad od nasilničkog jarma.“ Car Konstantin i njegova majka carica Jelena imali su veliku želju da pronađu Krst Gospodnji i carica Jelena je otputovala za Jerusalim kako bi ga pronašla. U Jerusalimu je carica Jelena obišla sva sveta mesta sa kojih je uklanjala paganske idole i iznosila časne mošti svetitelja.
120259767 3537395499653743 1135137826539983801 n
 
Od Jevreja je carica saznala za jednog starca Judu, koji joj je posle mnogo nagovaranja, pokazao mesto ispod hrama boginji Veneri, gde je sakriven Časni Krst i carica je naredila da se hram sruši, a zemlja i kamenje raskopaju i uklone, i pozvala je patrijarha Makarija da se na tom mestu pomoli Bogu.

 
Ubrzo nakon molitve patrijarha Makarija razli se divan miris i ukazaše im se prema istoku Grob Hristov i Golgota u čijoj blizini nađoše zakopana tri krsta i klince, kojima je Gospod bio prikovan za krst, a samo jedan je bio Časni Krst i nisu znali koji, jer su uz razapetog Isusa Hrista na Golgoti sa njegove leve i desne strane bili razapeti i dvojica razbojnika.

 
Patrijarh Makarije je video da u blizini prolazi povorka sa pokojnikom i naredi da se redom krstovi polažu na pokojnika. Krst Hristov kada beše položen na pokojnika on toga časa vaskrsnu i silom Božanskoga Krsta Gospodnjeg ustade živ. Carica sa radošći primi Časni Krst i poklonivši mu se celiva ga, kao i sva njena pratnja.

Jerusalimski patrijarh Makarije tada uze Krst i podiže ga da ga sav narod može videti, dok je narod vikao: „Gospode pomiluj!“ i tako je počelo proslavljanje praznika Vozviždenja ili Podizanja Časnog Krsta Gospodnjeg – Krstovdana. Jerusalim je kasnije osvojio car Hozroj, koji je odveo mnogo naroda u ropstvo i odneo Krst Gospodnji u Persiju, gde je bio 14 godina. Grčki car Iraklije je 628. godine pobedio cara Hozroja i sa slavom povratio Časni Krst u Jerusalim, koji je uneo na svojim leđima, bedno obučen i bosonog, kao što ga je nosio i Isus Hristos, i izneo ga je na Golgotu, gde ga je položio u hram Vaskrsenja.
120275945 327743834989953 9509918592248075 n
 
Troparь Vozdviženiя, glas 1.: Spasi Gospodi lюdi Tvoя, i blagoslovi dostoяnie Tvoe, pobedы pravoslavnыm hristianom na soprotivnыя daruя, i Tvoe sohranяя Krestom Tvoim žitelьstvo.
 
(Tropar, glas 1.: Spasi Gospodi ljudi Tvoja i blagoslovi dostojanije Tvoje, pobjedi vsjem pravoslavnim Hristijanom našim, na soprotivnija daruja, i Tvoje sohranjaja Krestom Tvojim žiteljstvo. Tropar, glas 1: Spasi Gospode narod Svoj i blagoslovi nasleđe Svoje, daruj pobedu svim pravoslavnim hrišćanima nad njihovim protivnicima, i sačuvaj Krstom Tvojim narod Tvoj.)
Kondak Vozdviženiя, glas 4.: Voznesыйsя na Krest voleю, tezoimenitomu Tvoemu novomu žitelьstvu, щedrotы Tvoя daruй Hriste Bože, vozveseli siloю Tvoeю vernыя lюdi Tvoя, pobedы daя im na sopostatы, posobie imuщim Tvoe, oružie mira, nepobedimuю pobedu.
(Kondak, glas 4.: Voznesijsja na Krest voljeju, tezoimenitomu Tvojemu novomu žiteljstvu, ščedroti Tvoja daruj, Hriste Bože, vozveseli siloju Tvojeju blagovjernij i Hristoljubivij rod naš, pobjedi daja jemu na sopostati; posobije imuščemu Tvoje oružije mira, nepobjedimuju pobjedu. Kondak, glas 4: Uzneo si se na Krst Svojom voljom, istoimenome Tvome novom narodu milosti daruj, Hriste Bože. Razveseli silom Tvojom blagosloveni i hristoljubivi rod naš, daruj mu pobedu nad neprijateljima, jer imamo Tvoje oružje u svetu, nepobedivu pobedu Krsta.)
 
Snežana Nedić
Poslednje