Ideja gročanskih sveštenika da se prostor nad kasnorimskom grobnicom u Brestoviku uredi i pretvori u bogomolju uskovitlala je ovih dana naučnu i stručnu javnost, ali i podelila meštane u Grockoj.
Prema tvrdnjama pojedinih arheologa i istoričara ova grobnica bila je mesto gde su svoj večni mir našli Sveti Ermil i Stratonik, najstariji hrišćanski stradalnici u rimskom Singidunumu. Njihova tela je 315. godine dunavska voda donela na obale Brestovika, a žitelji pohranili u ovu grobnicu. To je bio razlog koji je nadležne u crkvi u Grockoj podstakao da 1.700 godina posle smrti svetitelja ožive njihov kult i počnu da prikupljaju priloge za izgradnju hrama.
Ipak, najveći deo stručne javnosti raspolaže drugčijim saznanjima. Prema njima je grobnica, spomenik od velikog značaja, bila mesto gde su sahranjeni pripadnici porodice rimskog velikodostojnika koji je krajem trećeg i početkom četvrtog veka živeo u Singidunumu, a u Brestoviku imao vilu i imanje.
Sveštenstvo crkve u Grockoj je bez konsultacija sa Zavodom za zaštitu spomenika, u čijoj je nadležnosti grobnica, pre tri meseca pokrenulo inicijativu da Brestovik dobije hram i da on bude izgrađen iznad ove grobnice. Građevina se nalazi na privatnoj parceli, svojini naslednice domaćina Vukašina Milosavljevića koji ga je 1895. godine slučajno i otkrio.
– Zvaničnog dogovora između patrijaršije i gradskog Zavoda za zaštitu spomenika još nema. Ali spremni smo da kada patrijarh odobri počnemo da prikupljamo sredstva za izgradnju svetilišta iznad grobnice ili bar za uređenje ovog prostora – objašnjava izvor blizak crkvi.
Pre nekoliko dana mediji su preneli da sveštenstvo iz Grocke nudi novac naslednici placa ali od te trgovine nije bilo ništa.
– Nismo se zvanično dogovarali oko prodaje placa. Više su to bile priče kako bi izgledalo da se ovaj prostor, koji je inače do pre dve godine kada smo služili prvu službu, bio zapušten i zarastao u šiblje uredi – kaže izvor blizak crkvi.
On ističe da je o Zlatnom brdu na kome je grobnica izgrađena snimljen film, ali i da postoje radovi sveštenika i profesora istorije Raše Popovića i arheologa Đorđa Jankovića koji upućuju na tezu da su nekada u ovoj grobnici bili sahranjeni Ermil i Stratonik.
– Nema natpis nad grobnicom na kome piše da su oni tu sahranjeni, ali se pretpostavlja da su izvučeni u Brestoviku i najverovatnije najpre sahranjeni u grobnici u Dubočaju. Zatim su im meštani sazidali novo grobno mesto, gde su njihova tela preneta. Odatle su sklonjena pre navale Huna i Avara. U okviru grobnice nalazi se freska sa dva oreola. Dosta je izbledela, ali se pretpostavlja da je reč o Bogorodici sa Hristosom i to upućuje na hrišćansku grobnicu. Grobnica ima prozore, a oni se postavljaju isključivo na mestima gde ima moštiju. To nije bila praksa tamo gde su pagani sahranjivali umrle – kaže Đorđe Janković, arheolog.
Njegovo mišljenje podržao je i istoričar i sveštenik Raša Popović.
– Detaljno sam proučavao žitije Svetog Ermila i Stratonika. Prema tom žitiju, oni su živi stavljeni u sanduk i bačeni u vodu na ušću Save u Dunav. Njihova tela su isplivala 18 stradija (rimska mera) nizvodno, na desnoj obali Dunava, gde reka pravi mali zaliv, a to je otprilike prostor današnjeg Brestovika, mada se pominju i neke druge lokacije – kaže Popović.
Ali nisu su svi saglasni sa ovim tvrdnjama.
– U grobnicu je mesec dana posle otkrića ušao osnivač katedre za arheologiju i priznati stručnjak prof. Mihajlo Valtrović. On je načinio detaljan spisak svega što je tom prilikom našao. U grobnici je otkrio ostatke tri zidana sarkofaga, za dve odrasle osobe i jedno dete, zatim delove dve figure genija smrti (tužnih amora koji po rimskom verovanju stoje na granici između našeg sveta i sveta mrtvih) i dva lava koja su čuvala ulaz u grobnici kao i statuu Rimljanina u prirodnoj veličini bez glave i poprsje rimskog vojnika. U svom izveštaju, iako je bio veliki hrišćanin, istakao je da je reč o rimskoj grobnici – objašnjava dr Gordana Milošević- Jevtić, prof. na Arhitektonskom fakultetu.
Ona ističe da se na osnovu stila gradnje ne može se tvrditi da je to bila hrišćanska grobnica, jer su u tom periodu hrišćani preuzimali brojne elemente gradnje od Rimljana.
– U tom periodu Bogorodica s Hristom još se nije pojavljivala u ikonografiji. Na osnovu nađenog može se reći da je ovo je klasični mauzolej pripadnika visoke aristokratske porodice, zvaničnika ili zaposlenog u upravi Singidunuma – napominje Milošević-Jevtić koja je doktorirala na arhitekturi antičkih grobnica.
Sa njenim mišljenjem saglasan je Rade Milić, arheolog iz Centra za urbani razvoj koji je pre tri godine za Ministarstvo telekomunikacija uradio tri de rekonstrukiju grobnice na osnovu detaljne analize na terenu i pisane građe.
– Zabuna je nastala jer su Ermil i Stratonik stradali u vreme kada je izgrađena grobnica za rimsku porodicu, ali se ne može, na osnovu nalaza koji su pronađeni, zaključiti da su oni tu bili sahranjeni. Postoji priča da su njihova tela izvučena iz Dunava u blizini Beograda i sahranjeni u pećinu ili kamenu gronicu, ali takvih grobnica je bilo više u okolini. Jedina koja je sačuvana je ova kasnorimska, mada je ceo taj kraj arheološko nalazište i ne znači da ih nema još – kaže se Milić.
Da je crkvi data mogućnost da zida hram u Brestoviku potvrdili su nam u opštini Grocka, ali, kažu, ne za lokalitet iznad kasnorimske grobnice.
– Brestovik je jedino naselje koje nema hram u našoj opštini. U opciji su bile tri lokacije, ali se nijedna nije pokazala kao valjana. Što se tiče Zlatnog brda, na kome se grobnica nalazi, to je arheološko nalazište i odobrenje za bilo kakvu gradnju mora se dobiti od Zavoda za zaštitu spomenika u čijoj je nadležnosti – kažu u opštini.
Kasnorimska grobnica u Brestoviku proglašena je za spomenik kulture 1948. godine, a za kulturno dobro od velikog značaja 1979. Zavod izrađuje projekat za sanaciju grobnice od vlage i konzervaciju fresaka u prostoriji za sahranjivanje.
Tri sarkofaga i tri prostorije
Grobnica u Brestoviku, slučajno je otkrivena 1895. godine kada je domaćin Vukašin Milosavljević kopao voćnjak. Ispostavilo se da je otkrio jedan od najdragocenijih spomenika iz antičkog perioda u Beogradu– kasnorimsku grobnicu. Arheološka istraživanja obavio je prof. Mihajlo Valtrović, kustos Narodnog muzeja iz Beograda.
On je tada utvrdio da se grobnica sastoji iz tri dela. U jednom od njih ukopanom u brdo bila su smeštena tri zidana sarkofaga – dva veća i jedan manji. Prostor iznad grobnih mesta bogato je ukrašen zidnim ornamentima, trakama crvene i zelene boje, predstavama plovke i ribe, a na jednom delu se nalaze izbledeli delovi ljudskih figura. U drugoj prostoriji Valtrović je pronašao figure tužnih amora, dva lava čuvara ulaska u grobnicu i statuu vojnika u prirodnoj veličini.
Mučenici za hrišćanstvo
Sveti Ermil i Stratonik pogubljeni su u vreme kada je car Konstatin već bio potpisao Milanski edikt o prestanku progona hrišćana. Ali je njegov zet Likinije, vladar Istočnog dela Rimskog carstva u borbi oko prevlasti počeo da progoni hrišćane.
Zbog svoje vere Ermil je bačen je u tamnicu, ali ga strašna mučenja nisu slomila. Stratonik, zadivljen Ermilovom snagom vere prihvatio je hrišćanstvo. Rimljani su ih žive zakovali u sanduk i bacili u Dunav, pretpostavlja se da na prostoru oko današnjeg Ušća, a tela su im, prema nekim tvrdnjama, isplivala kod današnjeg Brestovika.
Branka Vasiljević, Politika Foto: R. Krstinić