Izložba slika „Kroz prelom“ Ivane Knežević u galeriji Rančićeve kuće VICTORIA HAVAY & FAKUTYA nastupa u „Muzičkoj bašti“ Centra za kulturu Grocka

admin
jun 19, 2018

0 komentara

5 min čitanja
0

U petak, 22. juna u 20h u Rančićevoj kući, galerijskom prostoru Centra za kulturu Grocka,  otvaranje samostalne izložbe slika „Kroz prelom“ umetnice Ivane Knežević. U nastavku večeri,  atraktivni mađarski sastav VICTORIA HAVAY & FAKUTYA nastupa u Rančićevoj kući u petak, 22. juna sa početkom u 20:30 časova u okviru letnjeg festivala „Muzička bašta“ Centra za kulturu Grocka. Nastup je omogućen u saradnji sa Mađarskim kulturnim institutom „Collegium Hungaricum“ u Beogradu. 

,,Put u potrazi za koloritom i materijalom najboljim za prikaz promena i metamorfoza prirodnog u veštačko i obrnuto. Eksperiment sa materijalom i promena dvodimenzionalnog u trodimenzionalno. Naglašenost spontanog crteža nastalog prskanjem farbe. Upotreba prirodnih i veštačkih materijala, drveta, žice, klirita. Koncept produženja i uvećanja broja slika iste priče. Pejzaž kao večita inspiracija viđena kroz polomljeno staklo, geometrizacija i pronalaženje stilizovanog rukopisa prirodnog toka i pokreta. Eksperiment koji uključuje svetlo i poziciju posmatrača u odnosu na delo kao put ka novom dozivljaju istog. Igra  svetla, senki i reljefa, matiranih i sjajnih površina.
Izložba je zamišljena kao šetnja kroz iskrivljeni svet asocijacija i izlomljenog stakla, prozora kroz koji se posmatra pejzaž“, navodi o svom radu autorka Ivana Knežević.

Rančićeva kuća je sedište Centra za kulturu Grocka (Ul. Majevička br. 9 u Grockoj) i zaštićeno kulturno dobro od velikog značaja za Srbiju.  Poznata je po lepoti ambijenta i letnje scene, po kojoj letnji muzički program ustanove nosi naziv – Muzička bašta.

*Ansambl Fakutya iz Budimpešte je formiran od članova nekoliko  bendova, sa ciljem da  izvode očaravajuće igre i muziku Čango-Mađara iz regije Moldove u Rumuniji. Čango Mađari žive severozapadno od Crnog mora, duž reka Siret, Prut i Tazlo. Njihova kultura je toliko tradicionalna, dijalekat im je toliko arhaičan i u opasnosti od  asimilacije,  da ih ubrajaju u ugrožene kulture Evrope i sveta. Komisija za Kulturu, Obrazovanje, i Nauku Saveta Evrope je  26. aprila 2001. godine usvojila nacrt izveštaja o zaštiti Čango-kulture.
Zbog izolovanosti, Čango-Mađari iz Moldove  očuvali su  veoma arhaičnu mađarsku duhovnu  kulturu. Njihov dijalekat je  verzija srednjovekovnog mađarskog jezika. Njihove narodne pesme i balade se ubrajaju među najstarije u Karpatskom  basenu, nose mnoga obeležja srednjevekovne evropske kulture.   Narodni instrumenti  Čango-Mađara iz Moldove su: frule, kaval, violina, kobza (vrsta laute) i čangoski tapan. Folk grupa „Fakutya” svira narodnu muziku Čango-Mađara od 2000. godine na koncertima i prilikom međunarodnih nastupa u okviru tzv. táncház -pokreta.
Viktorija Havaj se susrela sa narodnim pesmama Čango-Mađara još kao dete, da bi joj kasnije, već kao etnografu, postale  istraživački prostor. Izdala je bezbroj nosača zvuka, na kojima peva uz pratnju narodnih orkestra  Csürrento, Tallabille i Horsa.  Godine 2012. je sa ansamblom Tallabille nagrađena odlikovanjem „Mladi majstor narodne umetnosti“.
Orkestar i  pevačica nastupaju zajedno  od 2013. godine, povezavši pesmu i muzičku pratnju radi promovisanja kulture Čango-Mađara, kako u Mađarskoj tako i širom sveta.

Ulaz je slobodan, dobrodošli!

Poslednje