Kovačević je pozvao Vladu Srbije da, povodom „eksplozije cena“ jestivog ulja u prodavnicama, hitno naloži Republičkoj direkciji za robne rezerve da proda iz rezervi određenu količina ulja kako bi se stabilizovalo tržište i smanjio uticaj špekulativnih postupanja.
„Vlada je, pored uticaja kartelizovanog tržišta proizvođača i trgovaca, glavni krivac za poskupljenje“, rekao je Kovačević, koji je i predsednik Odbora Narodne stranke za privredu i preduzetništvo.
Kovačević je naveo da dok građani očekuju pomoć od 60 evra iz budžeta, vlast „na mala vrata povećava cene“ osnovnih namirnica i tako vraća novac u budžet.
„Glavni uzrok poskupljenja jestivog ulja je potpuno neodgovorno ponašanje Vlade Srbije, koja je u aprilu 2020. godine dozvolila izvoz jestivog ulja, suprotno pametnim reakcijama ostalih država tokom pandemiji, koje su zabranile izvoz ulja kako bi zaštitile svoje proizvođače i potrošače“, rekao je Kovačević.
Kovačević je dodao da je „ulje u mnogim državama znatno jeftinije nego u Srbiji“.
„Ako proizvođači i trgovci, kod kojih postoji veliki raspon cena čak i ulja istih proizvođača, ne moraju da vode socijalnu politiku, mora država, posebno što je svojom odlukom napravila prostor za špekulacije oko cena“, istakao je Kovačević.
Kovačević je podsetio da je prosečna cena jestivog ulja u januaru prošle godine iznosila 121,8 dinara, a sada najjeftinije ulje robnih marki košta između 142 dinara i 150 dinara, ako ga ima, dok se cena ulja „Vital“ kreće između 160,99 i 179,99 dinara.
Ulje „Dijamant“ košta od 149,99 do 177,9 dinara, dok se „Iskon“ može naći na rafovima po ceni od 162,99 dinara do 191,99 dinara za litar, dodao je Kovačević.
Kovačević je naveo da je struja poskupela za ukupno 7,9 odsto i da je povećan porez na imovinu,a poskupeli su i televizijska pretplata, bankarske usluge i proizvodi duvanske industrije.
„Cene benzina i dizela su poslednjih pet meseci povećane za 15 odsto, a gasa za 10 odsto“, rekao je Kovačević
„Građani plaćaju danak ekonomskom i privredničkom i ekonomskom neznanju vlasti, koja kao jedini kriterijum ekonomskog napretka vidi prodaju ’dedovine’ i namamljivanje stranih investitora da umesto domaćih privrednika proizvode za potrebe našeg naroda“, zaključio je Kovačević.