Evropski parlament traži sankcije za odgovorne za pad nadstrešnice u Novom Sadu: Kako bi one mogle izgledati i ko ih uvodi

evropski parlamentpad nadstresnice u novom sadu
Drugi Pišu
oktobar 22, 2025

0 komentara

7 min čitanja
12

Poslanici Evropskog parlamenta danas usvajaju predlog Rezolucije u Srbiji u kom se, između ostalog, traži od Evropske komisije da pokrene inicijativu za ciljane individualne sankcije protiv onih koji su odgovorni za ozbiljna kršenja zakona i ljudskih prava u Srbiji u skladu sa Globalnim režimom sankcija EU za ljudska prava. To praktično znači da bi odgovorni za pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu mogli biti sankcionisani. Vladimir Međak iz Evropskog pokreta u Srbiji objašnjava za Novu da EU ima globalni režim sankcija sličan američkom, kojim može kazniti pojedince i organizacije širom sveta zbog kršenja ljudskih prava — merama poput zamrzavanja imovine ili zabrane ulaska u EU. Ističe da je to politička odluka, koja ne zahteva sudski proces, već procenu Brisela. Kao primer navodi ruske tajkune sankcionisane zbog veza s Putinom.

U usaglašenom tekstu rezolucije Evropskog parlamenta „O polarizaciji i povećanoj represiji u Srbiji, godinu dana nakon novosadske tragedije“ vlast u Srbiji se poziva da do kraja razjasni pad nadstrešnice u Novom Sadu uz sankcionisanje odgovornih, a daje se i apsolutna podrška studentima.

Takođe, kamp u Pionirskom parku naziva se nelegalnim i izražava se zabrinutost zbog toga što je vladajuća stranka angažovala osobe sa kriminalnom prošlošću za antiproteste.

Međutim, jedna od tačaka ove rezolucije koja privlači najviše pažnje jesta ona koja se odnosi na poziv Evropskoj komisiji da pokrene inicijativu za ciljane individualne sankcije protiv onih koji su odgovorni za ozbiljna kršenja zakona i ljudskih prava u Srbiji u skladu sa Globalnim režimom sankcija EU za ljudska prava.

Ovaj mehanizam usvojen je u decembru 2020. godine i primenjuje se bez obzira gde se kršenja ljudskih prava dešavaju u svetu.

Sličan je mehanizmu sankcija koji primenjuju Sjedinjene Američke Države.

Na primer, EU je u okviru ovog režima već sankcionisala ruske i beloruske zvaničnike zbog represije, bezbednosne strukture Irana, Kine…

Kakva je procedura
Vladimir Međak iz Evropskog pokreta Srbije pojašnjava za Novu da se ovaj mehanizam primenjuje na ljude ili organizacije iz celog sveta.

„Sećate se kako su Amerikanci stavili Vulina pod sankcije, e isti takav režim ima i Evropska unija. To može značiti različite stvari, poput zamrzavanja imovine ili zabrane ulaska u Evropsku uniju. To zavisi od procene. Dakle, Evropski parlament može samo da pozove Evropsku komisiju, a o onda EK predlaže akt, koji na kraju, ako se ne varam, usvaja Savet“, pojašnjava Međak.

Na pitanje da li protiv osoba kojima se uvode sankcije, u Srbiji mora biti pokrenut ili okončan bilo kakav sudski proces, Međak pojašnjava:

„Ne, to je aposlutno politička odluka i ne zahteva nikakvu presudu. Ni kod nas, ni kod njih. To je ocena Brisela da se neko, negde, bavi kršenjem ljudskih prava i vi njemu zabranjujete neke stvari“, kaže Međak.

Navodi i primer da su se pod ovim režimom našli ruski tajkuni, po izbijanju rata u Ukrajini, zbog veza sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

Govereći o celom predlogu rezolucije koji bi danas trebalo da bude usvojen, Međak kaže da je to ono čime bi Evropska unija zapravo trebalo da se bavi, kada je Srbija u pitanju.

„Tu je rečeno sve što smo godinama pričali da se dešava. Ovo je kulminacija i bilo je pitanje vremena kada će se desiti. Nije bilo kada su 2023. godine namešteni izbori. tada je Evropska narodna parija sačuvala SNS, bila je jedna blaga rezolucija. Mi sada i dalje ne znamo šta će konkretno da se desi, jer posao je na Evropskoj komisiji. EK vodi član ENP, čiji je SNS član. Međutim, činjenica je i da ENP učestvuje u glassanju, da su dosta amandamana oni pisali, što govori da se manevarski prostor sužava“, zaključuje Međak.

Evropski parlament Foto:EPA-EFE/RONALD WITTEK

Andrija Lazarević    Nova

Poslednje