Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici svakog 22. jula po julijanskom kalendaru, odnosno 4. avgusta po gregorijanskom kalendaru, obeležavaju dan posvećen Svetoj Mariji Magdalini – Blagoj Mariji, mironosnici ravnoapostolnoj.
Rođena je Sveta Marija u mestu Magdali, pokraj jezera Genisaretskog, pa je zato i prozvana Magdalina. Beše ona iz plemena Isaharova i mučena od sedam zlih duhova od kojih je izbavi Gospod Isus Hristos, te je učini zdravom, a ona postade verna sledbenica i služiteljica Gospodnja za vreme Njegovog zemnog života, kao i svedok Njegovog stradanja na krstu, dok stajaše uz Presvetu Bogomajku na brdu Golgoti (Kalvariji).
Nakon što Gospoda sahraniše u grob tri puta Ga je Sveta Marija Magdalina posećivala i dva puta posle vaskrsenja Gospodnjeg Ga je videla. Prva posvedoči Njegovom vaskrsenju, a potom, kada beše uz žene mirosnice došla do groba Gospodnjeg, opet posvedoči da je Gospod Isus Hristos vaskrsao (Jevanđelje po Mateju 28, 1-20)
Sveta Marija Magdalina otišla je u Rim kod cara Tiberija da optuži Pilata za nepravednu osudu Gospoda Isusa Hrista i tada caru predade crveno jaje, te ga pozdravi najradosnijim od svih pozdrava: Hristos Vaskrese!
Car je primio tužbu i Pontije Pilat bi prebačen iz Jerusalima u Galiju, gde bi u nemilosti carskoj i gde skonča od teške bolesti.
Vratila se Sveta Marija iz Rima u Efes i Svetom Jovanu Bogoslovu pomagaše u propovedanjeu Jevanđelja, što činjaše sa velikom ljubavlju i predanošću, kao pravi Hristov apostol.
Preminula je mirno u Efesu i sahranjena je, po predanju, u istoj pećini u kojoj behu i onih sedam mladića uspavanih na stotine godina, te potom oživeše i umreše.
Prenete su njene mošti u Carigrad, a blizu Gestimanskog vrta nalazi se ruski hram posvećen ovoj svetici.
Tropar, glas 1.: Hristu nas radi ot Djevi roždšemusja, čestnaja Magdalina Marije, posljedovala jesi, Togo opravdanija i zakoni hranjašči: Tjemže dnes vsesvjatuju tvoju pamjat prazdnujušče, grjehov razrješenije molitvami tvojimi prijemljem.
(Tropar, glas 1.: Gospodu Hristu Koji se od Djeve rodio, sledila si časna Marija Magdalena, Njegove naredbe i zakone sačuvavši: Zato danas tvoju svesvetu uspomenu praznujemo, i oproštaj grehova dobijamo tvojim molitvama.)
Kondak, glas 3.: Predstojašči, preslavnaja, u Kresta Spasova, so inimi mnogimi, i Materi Gospodnji sostraždušči, i slezi točašči, sije v pohvalu prinošaše glagoljušči: Čto sije jest stranoje čudo, Soderžaj vsju tvar postradati izvoli: Slava deržavje Tvojej.
(Kondak, glas 3.: Stajala si, preslavna Marija, pod Krstom Hristovim, sa drugim ženama mironosicama, tešeći u bolu Mater Božiju, i lijući suze, koje si u pohvalu prinosila, govorila si: Kako je to neobično čudo, Onaj Koji u rukama drži svu tvorevinu, dobrovoljno strada: Slava vlasti Tvojoj, Hriste.)