Ko čuva tuđu dedovinu? Za rubriku – verovali ili ne

gornji milanovacpostupak odugovlacenjevracanje imovine
Žig Info
januar 18, 2025

0 komentara

6 min čitanja
90

Iako Zakon o opštem upravnom postupku propisuje rok od 60 dana za odlučivanje po zahtevima podnosioca, Milanovačkoj Opštinskoj upravi potrebno je više od 33 godine za donošenje rešenja i okončanje postupaka.

Zvuči kao scenario iz lošeg dokumentarnog filma, ali istina je da se već decenijama čeka na pravdu za brojne porodice iz rudničko-takovskog kraja, čije je zemljište oduzeto još na osnovu „revolucionarnih zakona“ u petim decenijama prošlog veka.

Konkretno radi se o postupcima za povraćaj imovine, poljoprivrednog zemljišta prinudno oduzimanog seljacima rudničko-takovskog kraja tokom pedesetih godina prošlog veka. Tadašnja FNRJ je 1953. godine donela je poseban zakon na osnovu koga je imućnijim seljacima koji su u svojini imali više od 10 hektara poljoprivrednog zemljišta, oduzimana imovina koja je time postajala opštenarodna imovina pa je dalje deljena najčešće zadrugama i društvenim preduzećima. Od uvođenja „demokratije“ vlasti su se „manje-više“ smenjivale, ali je stvarnost ostajala podjednako surova za porodice kojima je oduzuta zemlja.

Naime, još 1991. godine donet je Zakon o načinu i uslovima priznavanja prava i vraćanju zemljišta koje je prešlo y društvenu svojinu po osnovu poljoprivrednog zemljišnog fonda i konfiskacijom, zbog neizvršenih obaveza iz obaveznog otkupa poljoprivrednih proizvoda koji je ranijim vlasnicima i njihovim naslednicima omogućio da podnesu zahtev za vraćanje imovine koja im je prinudno oduzeta. Pred Opštinom oformljena je posebna komisija koja je imala zadatak do vodi postupke za povraćaj imovine na osnovu zahteva koji su podnosili raniji sopstvenici ili njihovi naslednici.

Većina postupka za povraćaj oduzete imovine koji se vode pred Komsijom za vraćanje oduzetog zemljišta Opštine Gornji Milanovac pokrenuta je još daleke 1991. godine, te su postupci zagazili u četvrtu deceniju trajanja. Tako donošenje dugo očekivanog rešenja čega više generacija naslednika ranijeg vlasnika od kojih dobar deo njih nije ni doživao okončanje postupaka.

Takav je slučaj i sa porodicom pok. Jelić Ostoje iz Šarana, kome je Sreska komisija 1953. godine oduzela 11,49 hektara najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta u Šaranima. Nakon došenja zakona, još 1991. godine naslednici pok. Ostoje Jelića Komisiji su podneli zahtev za povraćaj oduzete imovine, ali i dan danas, 33 godine nakon podnošenja zahteva ovaj postupak i dalje traje. Komsiji za vraćanje zamljišta je do sada podneto na desetine urgencija za rešavanje, čak su na njen rad podnošenje i pritužbe zaštitiniku građana koji je pritužbe usvajao i izdavao preporuke opštinskim organima da predmet reše u najkraćem roku. Podnošene su i žalbe dugostepenom organu-Ministarstvu finasnija koji je nalagao Komisiji da u roku od 15 dana okonča predmet. Sve uzalud, obzirom da predmet još uvek nije okončan. Da li je to posledica nemara, neprofesionalnosti, nestručnosti ili pak namere Opštinskog aparata je pitanje za one u čijoj nadležnosti je rešavanje ovog pitanja.

Podnosioci zahteva zbog svega imaju razlaga da sumnjaju da ovaj postupak neko namerno opstruira i da Opštinska uprava možda namerno izbegava da reši predmet, obzirom na to da je većinu imovine koja je oduzeta pok. Ostoji Jeliću Opština Gornji Milanovac otuđila privatnim vlasnicima, u kom slučaju bi bila obavezna da naslednicima pok. Ostoje isplati tržišnu vrednost poljoprivrednog zemljišta koje je u međuvremenu otuđila. Što bi u tom slučaju značilo da na ovaj način Komsija za vraćanje oduzete zemljište koja radi pri Opštinskoj upravi – Odeljenju za imovinsko-pravne poslove – grubo grši zakon na štetu naslednika.

Koliko je ovaj predmet duboku u fijokama Opštinske uprave videćemo u periodu koji sledi. Iako se opštinska uprava Opštine Gornji Milanovac hvali izuzetnim rezulatitma rada , dovoljno je da malo detaljnije zagrebemeo da bi utvrdili da je realnost potpuno drugačija.

 

Za Žig info:
Ljubica Stokić

Poslednje