Почетна » Fridrih Barbarosa izabran za nemačkog kralja – 1152. godine

Fridrih Barbarosa izabran za nemačkog kralja – 1152. godine

од admin
0 коментар

Nemačka je bila izborna monarhija, za razliku od ostalih evropskih država u kojima se presto većinom nasleđivao. Izbor Fridriha Barbarose obavljen je u Frankfurtu, važnom gradu u kojem su održani gotovo svi srednjovekovni izbori nemačkih kraljeva.

Fridrih je imao zanimljiv nadimak Barbarosa („crvena brada”).

Naime, tako su ga zvali Italijani po boji njegove brade. U Nemačkoj su ga nazivali Rotbart, što ima isto značenje.

Nemačka je za vreme vlasti Fridriha Barbarose bila tako moćna da je on postao nacionala legenda. Nastao je mit da zapravo nikada nije umro nego da spava u skrivenoj pećini u planini Kyffhäuser i da će jednog dana ponovno ustati i obnoviti snagu Nemačke.

Nacisti su operaciju napada na SSSR 1941. godine nazvali „Operacija Barbarosa” u uspomenu na moćnog vladara.

Ostali događaji na današnji dan:

1152. Fridrih I Barbarosa izabran je za nemačkog kralja, nasledivši strica Konrada III. Kasnije je bio jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu.

1193. Umro je Jusuf Saladin, sultan Egipta i Sirije, osnivač dinastije Ejubida, znameniti vojskovođa, koji je 1187. porazio krstaše kod Hatina i osvojio Jerusalim. Osvajanjem Jerusalima, koji je do tada bio 88 godina pod franačkom vlašću, izazvao je Treći krstaški rat.

1678. U Veneciji je rođen italijanski barokni kompozitor Antonio Vivaldi. Veoma popularan i cenjen u svoje vreme, posle smrti je zaboravljen, a prava vrednost njegovog obimnog dela otkrivena je tek 1930, kada je pronađeno više od polovine njegovih danas poznatih dela. Napisao je više od 300 koncerata za solističke instrumente i orkestar, među kojima i čuveni „Četiri godišnja doba“, oko 60 simfonija, opere i druge kompozicije.

1801. Novoizabrani predsednik SAD Tomas Džeferson postao je prvi američki predsednik inaugurisan u novom glavnom gradu Vašingtonu.
1857. Mirom u Parizu završen je britansko-persijski rat, a šah Persije je priznao nezavisnost Avganistana.

1877. U Boljšoj teatru u Moskvi prvi put je izveden balet „Labudovo jezero“ Petra Iliča Čajkovskog.

1933. Frenklin Ruzevelt je položio zakletvu kao 32. predsednik SAD i objavio novi ekonomski program („New Deal“) za savladavanje posledica velike ekonomske krize koja je počela 1929.

1941. Britanska mornarica je u Drugom svetskom ratu napala nemačke snage na okupiranim norveškim ostrvima Lofoten i potopila 11 nemačkih brodova.

1945. Sovjetska Crvena armija je u Drugom svetskom ratu izbila na Baltičko more.

1964. Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o raspoređivanju mirovnih snaga na Kipru.

1965. Sirija je nacionalizovala devet naftnih kompanija, među kojima i dve kompanije američkih naftnih koncerna.

1970. U havariji francuske podmornice „Euridika“ u Sredozemnom moru u blizini Tulona život je izgubilo svih 57 članova posade.

1974. Konzervativci su u Velikoj Britaniji izgubili izbore i premijer Eduard Hit podneo je ostavku. Novu vladu formirao je lider laburista Herold Vilson.

1977. U snažnom zemljotresu u Rumuniji, u kojem je najviše stradao glavni grad Bukurešt, poginulo je više od 1.500 ljudi, a 35.000 ostalo je bez domova.

1996. Ispred najvećeg tržnog centra u Tel Avivu bombaš samoubica je eksplozijom ubio najmanje 14 ljudi i ranio više od 130. To je bio četvrti napad u Izraelu u poslednjih devet dana.

1998. Nakon sukoba srpskih snaga bezbednosti i naoružanih Albanaca na području Drenice, u kojima je poginulo više desetina ljudi, kosovski Albanci počeli su masovne demonstracije širom Kosova. Organizacija Oslobodilačka vojska Kosova pozvala je sunarodnike da joj se pridruže i najavila osvetu, a savet NATO-a u Briselu ocenio je da Kosovo nije samo unutrašnje pitanje SR Jugoslavije, već i međunarodne zajednice.

2000. SAD su ponudile pet miliona dolara za informacije koje mogu pomoći u hapšenju predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića, bivšeg predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića i ratnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića, koji su optuženi pred Međunarodnim sudom za ratne zločine. Ponuda je objavljena na oko 10.000 poternica postavljenih na javnim mestima u Bosni i Hercegovini.

2002. Lider Demokratskog saveza Kosova Ibrahim Rugova postao je prvi predsednik Kosova pod međunarodnom upravom. Za prvog premijera izabran je funkcioner Demokratske partije Kosova Bajram Redžepi.

2002. U dvodnevnim verskim sukobima Indusa i muslimana u zapadnoj indijskoj državi Gudžarat ubijeno je preko 500 osoba.
2003. U 93-oj godini umro je Ser Hardi Ejmis, dizajner i veteran britanske mode, čije su modele nosili bogati i slavni, uključujući i britansku kraljicu Elizabetu II.

2004. U požaru u srpskom manastiru Hilandar na Svetoj Gori izgorelo je dve trećine tog manastirskog kompleksa.

Dnevno.rs! Izvor Vesti

Можда ти се свиди

Оставите коментар